Niz obuka koji je u maju 2024. godine započet trodnevnim kursom za epidemiologe i mikrobiologe, a zatim nastavljen u oktobru još jednom trodnevnom obukom za epidemiologe, dostigao je narednu ključnu tačku kada je u okviru tvining projekta 4. i 5. marta 2025. godine u prostorijama IZJZS „Batut“ organizovan četvrti modul edukacije.
Tematski okvir prethodnih modula edukacije kretao se od principa primenjene epidemiologije do alata za prikupljanje i upravljanje podacima prilikom istraživanja epidemije i nadzora u praksi. Poslednja obuka bila je prvenstveno namenjena epidemiolozima u sektoru javnog zdravlja i bavila se pitanjima primene sekvenciranja celog genoma (whole genome sequencing - WGS) u svrhu nadzora i otkrivanja epidemija zaraznih bolesti. Pojedina predavanja pobudila su takođe interesovanje epidemiologa. Ukupno je 23 predstavnika IZJZS „Batut“, Univerzitetskog kliničkog centa, IZJZ Vojvodine, Instituta „Torlak“ i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu pohađalo obuku koja je akreditovana od strane Evropskog saveta za akreditaciju za kontinuiranu medicinsku edukaciju (EACCME).
Tim predavača činilo je šestoro iskusnih mikrobiologa i bioinformatičara iz finskog instituta THL-a. Dodatno, stručnjak ECDC-a je održao jednu prezentaciju onlajn. U okviru prezentacija predavači su predstavili procese WGS koji se sprovode u laboratoriji THL-a, pitanja u pogledu upravljanja podacima, osnove bioinformatike, kao određene laboratorijske procedure i analitičke metode. Od materijala, finski stručnjaci su koristili stvarne primere primene WGS u svrhu nadzora i otkrivanja epidemije uzrokovane listerijom, kao i za detekciju antimikrobne rezistencije. Takođe je demonstriran alat za molekularnu tipizaciju u okviru platforme kako bi se prikazala mogućnost poređenja sojeva između zemalja Evrope. Prezentacija ECDC-a bavila se ciljevima nadzora u EU i nastojanjima da se unapredi sakupljanje i tumačenje podataka za potrebe nadzora na evropskom nivou.
Tokom poslednje sesije obuke predstavnici svake od prisutnih zdravstvenih institucija iz Srbije predstavili su svoje planove za primenu WGS. Sve institucije se suočavaju sa izazovima u pogledu finansiranja, nabavke reagensa i potrošnog materijala, kao i nedostatka stručnosti u bioinformatici. Međutim, svaka institucija imala je konkretne planove za sekvenciranje i sve imaju pristup opremi za sekvenciranje. Na osnovu održanih prezentacija, tim THL-a dao je sledeće preporuke:
- Savetuje se određivanje strateških prioriteta patogena za genomski nadzor u Srbiji, a takva strategija bi se, zajedno sa procenom troškova, mogla izraditi u saradnji između instituta, angažovanjem molekularnih mikrobiologa i epidemiologa.
- Za odabrane patogene trebalo bi uraditi studije dokaza koncepta. Ovo bi zainteresovanim stranama ukazalo na koristi od genomskog nadzora i istraživanja epidemije na primeru istinskih događaja.
- Moglo bi se uzeti u razmatranje formiranje službe za WGS/NGS za nadzor i istraživanje epidemije koja bi bila više centralizovana. Centralizovanje određene opreme i osoblja u nekoliko objekata smanjilo bi ukupna sredstva potrebna za održavanje kontinuiranog genomskog nadzora.